Olutalo lw’emmundu, Akakofiira Ne Ovulo Emmyufu: Ebiri Mu Tteeka Kanywamusaayi Erizzaayo Abantu Ba Bulijjo Mu Kkooti Y’amagye…

IMAM IDI KASOZI omusomesa ku yunivasite y’Obusiraamu eya Islamic University In Uganda (IUIU), abuulidde Bannayuganda nti ababaka baabwe be balonda okubakiikirira mu palamenti tebalina busobozi kubataasa ku tteeka ekkambwe eribazzaayo okuwozesebwa mu kkooti y’amagye wadde nga ssaabalamuzi Owiny Dollo n’abalamuzi ba kkooti ensukkulumu baasalawo nti kino kimenya ssemateeka n’okutyoboola eddembe lya Bannayuganda.

Sengooba Alirabaki
19 Min Read

IMAM IDI KASOZI omusomesa ku yunivasite y’Obusiraamu eya Islamic University In Uganda (IUIU), abuulidde Bannayuganda nti ababaka baabwe be balonda okubakiikirira mu palamenti tebalina busobozi kubataasa ku tteeka ekkambwe eribazzaayo okuwozesebwa mu kkooti y’amagye wadde nga ssaabalamuzi Owiny Dollo n’abalamuzi ba kkooti ensukkulumu baasalawo nti kino kimenya ssemateeka n’okutyoboola eddembe lya Bannayuganda.

ENGERI PULAANI OKUYISA ETTEEKA LYA UPDF BW’ERUKIDDWAMU

Ibrahim Ssemujju Nganda omubaka wa Kira Municipality atubuulidde nti palamenti esuubirwa okuyisa etteeka lino obutasukka wiiki eno okusinziira ku kiragiro ekyaweereddwa sipiika wa palamenti Annet Anita Among n’olukangaga lw’ebirina okuteesebwako mu paalamenti wiiki eno.

Ono ategeezezza nti palamenti olunaamala okuyisa ennongosereza mu bbago lya ‘UPDF Amendment Bill 2025’, erigenda okuzzaayo abantu ba bulijjo bawozesebwanga mu kkooti z’amagye, sipiika Among waakusindika palamenti mu luwummula okwetegekera okwogera kwa pulezidenti Museveni eri eggwanga ku ntandikwa ya June 2025 okutegeeza bannayuganda ng’embeera y’ebyobufuzi, ebyokwerinda n’ensonga endala bweyimiridde mu ggwanga lyabwe ekimanyiddwa nga ‘State of the Nation’ -SONA.

Ssemujju ategeezezza nti omukolo guno wadde gulina kubeera mu palamenti, wabula Museveni yagaana okugukolera mu palamenti era ba MP abasisinkana mu kisaawe e Kololo kye bali mu kuyooyoota, guno bwegunaggwa, minisita w’ebyensimbi Matia Kasaija asomere palamenti bajeti ya 2025-26 olwo Museveni aggulewo omwaka gwa palamenti omupya.

KIZIBU OKULEMESA ETTEEKA OKUYITA MU PALAMENTI

Imam Kasozi ategeezezza nti wadde ennongosereza mu tteeka lya UPDF mulimu obuwaayiro obulungi naddala obwo obuganyula obulamu n’enkola y’abajaasi, wabula obuwaayiro naddala obukkiriza kkooti y’amagye okuvunaana abantu ba bulijjo ababaka tebaalibukkiriza kuyisibwa wabula n’ategeeza nti kino kigenda kubeera kizibu kubanga NRM y’esinga ba MP abangi.

LWAKI ABA NRM BAFIIRAWO OKUSANYUSA MUKAMA WAABWE M7

Kasozi agambye nti NRM okubeera nga NRM y’esinga ababaka abangi mu palamenti, kigenda kulemesa okulwanyisa obuwaAyiro obumu mu nnongosereza eno kubanga abasinga tebaagala kunyiiza Museveni nga bawakanya etteeka lino olwokuba y’aliri emabega nga batya nti bwebakikola agenda kubalwanyisa mu kalulu ka 2026 ng’asookera ku kubalemesa kufuna kkaadi za NRM.

Abalala balwana okuyiwawo omubiri nga bawagira etteeka lino balage Museveni nti bamuwagira nyo olwo asobole okubayamba okuwangula akalulu n’okubawa obwaminisita mu gavumenti eddako singa abeera awangudde.

Abalala balina amabanja ga ssente mangi n’ebizibu ebirala bye beetaaga Museveni okubayambako.

Kasozi awagiddwa Muhammad Muwanga Kivumbi omubaka wa Butambala ategeezezza nti ababaka abasinga tebalina kyakukola okujjako okuwagira etteeka lino kubanga baalya dda sente za

Museveni obukadde 100 bweyabawa omwezi oguwedde ate nga alina n’endala ze yabasuubizza.

NRM EYISE ENSISINKANO ENDALA

Omubaka Brandon Kintu ayogerera akabondo ka NRM atubuulidde nti wiiki eno basuubira okuddamu okusisinkana ssentebe w’ekibiina kyabwe eyabayise okwongera okwogera ku tteeka lino. Ensonda zitubuulidde nti Museveni yakikoze oluvanyuma lw’okukitegeera nti abamu ku babaka batidde etteeka nga bayinza okubaako obuwaayiro bwe bamulemesa okuyisaawo naddala okuzza abantu ba bulijjo mu kkooti z’amagye.

Bakkomando mu ggye lya Special Forces Command (SFC) ensonda zitubuulidde nti batereeddwa dda ku bwerinde okwang’anga omubaka yenna anaagezaako okukola effujjo okulemesa sipiika ne banne okuliyisa ng’eno y’ensonga lwaki okuva bweryayanjulwa obunkenke bw’amaanyi ku paalamenti nga wonna kabangali za Poliisi, amajaasi abali mu leeya n’engoye za bulijjo bateevuunya nga munyeera, era okuyita ku palamenti osooka kwennyonnyolako nnyo.

LWAKI M7 ALWANA NNYO OKUZZA ABANTU BA BULIJJO MU KKOOTI Y’AMAGYE

Charles Rwomushana omukugu mu bya securite, ategeezezza ONO BWINO nti Museveni etteeka lino alireese okusobola okusiba mu bwangu abo bonna abalina pulaani y’okuyita mu mbeera y’okuteekawo emivuyo omuli okwekalakaasa okumugoba ku bwapulezidenti engeri gyekiri nti kati akaddiye.

Rwomushana ategeezezza nti Museveni ensonga z’abamuvuganya tayagala kuzikola nga mutabaniwe era omuwabuziwe ku bikwekweto Gen Muhoozi Kainerugaba bw’azikola ng’abamuvuganya abawamba buwambe n’abasibira mu nyumba n’abatulugunya nga ye ayagala abatwale mu kkooti akakase ensi nti buli kyakola ku bamuvuganya agoberera mateeka – kyokka nga kkooti ezo y’azirinako obuyinza.

KITUUFU ETTEEKA LIZZE KUZOGANYA NUP?

Ono awagiddwa munnamateeka era omulwanirizi w’eddembe ly’obuntu Nicholas Opio atubuulidde nti obuwaayiro obusinga mu tteeka lino naddala obukwata ku nneeyisa, ennyambala, butunuulidde bavubuka n’ekibiina kya NUP ekikulemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu (Bobi Wine).

Opio agamba nti pulaani esinga mu tteeka lino Museveni yagitandikako mu 2005 n’agimaliriza mu 2024 mweyalangiririra enkyukakyuka ez’omuggundo mu ngeri eggye lya UPDF gyeririna okutambuzibwamu.

Yafunamu okusomoozebwa ku ntandikwa ya 2025 kkooti ensukkulumu bweyasalawo nti abantu ba bulijjo tebalina kuvunaanibwa mu kkooti y’amagye. Eno y’ensonga lwaki enongosereza zeyali asoose okuleeta yazizzaayo asobole okubazzaamu mu tteeka eppya.

BAFOOT SOLDIERS BATADDE MUZEEYI MU KATTU

Munnamawulire Andrew Mwenda agambye ONO BWINO nti Museveni mu kiseera kino atya nyo abavubuka ba NUP bafoot soldier n’okusinga ssaabayeekera Jamil Mukulu Kyagulanyi. Y’ensonga lwaki ye Mukulu yamutwala mu kkooti ya bakalintalo, ate ba foot soldiers abaagala mu kkooti y’amagye.

Ono anyonyodde nti kino Museveni akikola olwamawulire g’ekikessi gebamuwa nti abamu ku bavubuka ba NUP be bamuteekako nti yabawamba, batwalibwa wabweru wa ggwanga kutendekebwa byakijaasi ng’essaawa yonna nga bamaze okufuna obukugu bakukomawo balwanyise gavumenti ye.

Ensonda zitubuulidde nti embeera eno yeeretedde abakulu mu securite okuwa ebiragiro okukola ku bavubuka ba foot soldiers abatandise enkola y’eggaali nga pulezidenti waabwe Bobi Wine bweyabalagira ku ntandikwa y’omwaka guno.

Frank Mwesigwa aduumira ebikwekweto mu poliisi, yategeezezza ng’abakulu mu securite bwebali abeetegefu enyo okukola ku baduumizi bapoliisi bonna abanaalemererwa okukola ku GGAALI za Bobi Wine n’obukulembeze bwazo mu bitundu bye batwala.

Bafoot soliders abawerako bakwatiddwa ne baggulwako emisango bakama baabwe gyebayita egy’ekifere.

ABAMU KU BAAKAKWATIBWA

Muno baatwaliddemu n’omu ku bakwanaganya ba NUP mu Busoga munnamateeka Abed Nasser Mudyobole eyakwatiddwa wiiki ewedde n’okutuusa kati tamanyikiddwako mayitire. Kuno bagattako ne bakanyama abakuuma Bobi Wine abaduumirwa Edward Rogers Ssebuufu (Eddy Mutwe) abali mu kkomera e Masaka ku misango egyekuusa ku kubbisa eryanyi.

Mwenda ategeezezza nti Museveni atya nti basajja ba Bobi batendekeddwa mukulwanira mu bibuga nga bagenda kutandika okulumba amasundiro g’amafuta ne ofiisi za gavumenti bazikumeko omuliro.

Wabula ono looya Opio amulabudde okukomya okutambuza obulimba n’anyonyola nti lipooti ezisinga ezikolebwa bambega ba Museveni zibeera nfu. Yawadde ekyokulabirako kya lipooti gye baamukolako nga bamulumiriza okutambuza ebisawo bya ssente ebyayamba Bobi Wine mu kalulu ka 2021 eyamuviirako okumusiba ate nga baali bamuwaayiriza.

BUUBUNO OBUWAAYIRO OBUKAMBWE OBULI MU TTEEKA OBUSIBA BANNABYABUFUZI, BANNAMAWULIRE, ABASUUBUZI…

Yasin Ndidde ayagala okubeera MP wa Mityana Municipality, ategeezezza nti alina okutya ku buwaayiro obumu obwateereddwa mu tteeka lino nga obusiba omuntu yenna aweebwa ddiiru okuyambako okukola bizinensi oba okuwabula nga bwakola ensobi yonna bamusibira mu kkooti y’amagye wadde nga tabeera munnamagye.

Akawaayiro akasiba omuntu yenna atambudde n’amagye nga galiko ekikwekweto kyegakola ne wabaawo ensobi gy’akola katiisizza nyo bannamawulire abatambula enyo n’amagye nga basaka amawulire nga batya nti mu butanwa omu ayinza okwambala engatto y’omujaasi ne bamuggulako omusango mu kkooti y’amagye.

  • Aba famire ababeera n’omujaasi mu nkambi, singa wabaawo ensobi gyebakola n’omujaasi gwe babeera bali naye, nabo basobola okuvunanwa mu kkooti y’amagye eyanyonyodde nti bano baweebwa ranka ya Private okusobola okuvunaanibwa obulungi nga bannamagye.
  • Ebika by’emmundu nga pisito, AK47 abantu ba bulijjo bye babadde basaba ne bafunako layisinsi nabyo kati bitwalibwa ng’ebyokulwanyisa bya UPDF era yenna asangibwa nabyo avunaanwa mu kkooti y’amagye.
  • Ebirungo ebikozesebwa abaana abasoma ssaayansi mu kwetendeka nga Ammonium nitrate nabyo okusangibwa nabyo bakusiba. Bino babyekengera nti abantu basobola okubikozesa ne bakola zi bbomu.
  • ABABBI B’EBISOLO BUBAKEEREDDE: Okuyambako mu kubba ebisolo ng’ente, embuzi n’endiga bakuvunaanira mu kkooti y’amagye. Rwomushana ategeezezza nti n’abalya enyama y’ente enzibe singa bakwatibwa baakuvunanibwa mu kkooti y’amagye.
  • Etteeka linyonyola nti singa bakukwatira wabweru w’eggwanga nga bwegwali ku Dr. Kizza Besigye n’omuyambi we Hajji Obed Lutale Kamulegeya ng’olina eby’okulwanyisa mu Uganda bye batwala ng’ebya UPDF, bakukomyawo mu Uganda ne bakuvunaanira mu kkooti y’amagye.

TEKYALI KWAMBALA KAWUNDA SSUUTI N’OBUKOOFIIRA OBUMYUFU

Kawunta ssuuti ng’Omuloodi wa Kampala Ssalongo Erias Lukwago zaatera okwambala ennaku zino okuva bweyagwamu ekirwadde ezirina langi eya kiragala, kitaka, bbulu ng’eiiko n’ekitoji awasobola okuteekebwa ennyota n’amapeesa agafaanagana ekitogi, bakutwala mu kkooti y’amagye.

• Okwambala obukofiira okuli obumyufu, obwa bbulu, kiragala, kitaka nga bwefaananyiriza obw’amagye nga walina ewasobola okuteekebwa obubonero bakutwala mu kkooti y’amagye singa bakusanga obyambadde.

JJANGO BBUUTU BAZIWEZE

Engatto enpanvu ze baakazaako eza jjango bbuutu enzirugavu ezifaananako abayimbi ze batera okwambala, eza kitaka ne kiragala singa bakusanga ozambadde bakutwala butereevu mu kkooti y’amagye.

KKOOTI Y’AMAGYE BW’EGENDA OKUFAANANA

Kkooti egenda kubeera n’ekkooti esookerwako eya ‘Unit’ ng’eno yakukubirizibwanga munnamateeka.
Omuntu anaabeera nga tamatidde n’okusalibwawo kwa kkooti ya ‘Unit’, waakujulira mu kkooti ya Division ng’eno yakukulirwa munnamateeka alina ebbaluwa emukkiriza okuwoza mu kkooti za Uganda zonna.

Alina okubeera ku ddaala lya Connel mu magye ng’alina n’ebbaluwa emukkiriza okuwoza mu kkooti za Uganda zonna okuva ew’omuwandiisi omukulu owa kkooti.

‘GENERAL COURT MARTIAL’: Eno yeegenda okubeera nga yeesembayo waggulu mu kkooti z’amagye ng’agituulako alina okubeera ng’alina ebisanyizo ebyenkana omulamuzi wa kkooti enkulu era ng’alina ebbaluwa emukkiriza okuwoza mu kkooti za Uganda zonna.

Okumulonda, olukiiko olufuzi olw’amagye UPDF High Command lulina okwebuuza ku kakiiko ka Judicial Service Commission akalonda n’okukangavula abalamuzi ba kkooti za bulijjo. Alina okubeera ng’ali ku lanka ya Brigadier General, wabula singa omuntu gwagenda okuwozesa abeera amusinga ranka, olwo beebuuza ku muduumizi wa UPDF mu bwangu ddala n’amuwa ranka esinga oba eyenkana n’omusibe okusobola okumuwozesa obulungi.

ATE BW’OTAMATIRA NA BYA BAJAASI BYE BASAZE?

Omusibe atamatidde nakusalawo kwa kkooti eno, abeera agenda kujulira mu kkooti ya bulijjo ejulirwamu wabula kino munnamateeka Richard Lumu Kizito omubaka wa Mityana South akiwakanya ng’anyonyola nti kkooti ensukkulumu yeerina okuwa ensala esembayo omuntu abeera asingisiddwa omusango gw’okuttibwa nga tekigenda kubeera kyabwenkanya omuntu kkooti z’amagye okumusalira ekibonerezo ky’okufa ate okujulira akome ku kkooti ejulirwamu.

FAYIRO ZA BAFOOT SOLDIERS N’ABAKARAMOJA KKOOTI Y’AMAGYE ZEETANDIKIRAKO ZIWEDDE

Opio atubuulidde nti mu 2021, bweyaviira mu kkomera e Kitalya gye baali bamugguliddeko emisango gy’okutambuza ssente mu bumenyi bw’amateeka nga bambega bamulumiriza nti ssente ezo ze zaayambanga Bobi Wine mu kalulu ka 2021, yalekayo abasibe abawozesebwa kkooti y’amagye ng’emisango gyabwe nga gyekuusa ku byobufuzi ng’abasinga ba foot soldiers abawagira NUP abasoba mu 800.

Kuno kwaliko Abakaramoja abasoba mu 4000 abaakwatibwa ku misango gy’okubba ente nga bakozesa emmundu. Bano be bamu ku batono abaamuwa ebiwandiiko byabwe nga bamusaba abayambeko emisango gyabwe gitambule mu kkooti y’amagye.

Opio ategeezezza nti omuwendo guno gulina okuba nga gweyongerako nga abasibe abasibwa ku misango gya kkooti y’amagye basukka mu mutwalo omulamba nga bano kkooti ensukkulumu yalagira fayiro zaabwe zitwalibwe mu kkooti za bulijjo.

John Baptise Asiimwe omumyuka wa ssaabawaabi w’emisango gya gavumenti ategeezezza nti ku fayiro ezisoba mu 400 UPDF zeyalumiriza nti zeerina, yabawaako fayiro 45 okuli n’eya Dr Kizza Besigye nga zino zebakyanonyerezaako.

Minisita wa ssemateeka n’essiga eddamuzi Norbert Mao yategeeza nti ekiremesezza fayiro ezaava mu kkooti y’amagye okutambula kwekubeera nga tekuli bujulizi busobola kuziwagira era ab’amagye baabategeeza nti obusinga bwabula ate nga tebalina webagenda kubuggya.

ABANENE MUHOOZI BE YEESUNGA OKUTWALA MU KKOOTI Y’AMAGYE

Muhoozi buli bw’ateeka obubaka ku mitimbagano gye, awaga ng’essaawa yonna bwagenda okuwamba n’okutulugunya Bobi Wine olw’okumwepikira nga bwamusobola mu bikonde.

Ono agamba nti agenda kumwogeza Olunyankole okusinga n’olwo lweyayogezza musajjawe Eddy Mutwe gwagamba nti teyejjusa byonna basajjabe bye baamutuusaako nga bamutulugunya ng’ekimunyiza nti tebaamukolako bulungi wadde nga Bobi Wine agamba nti musajjawe baamutulugunya bubi nyo.

Muhoozi yeeweze nga bwagenda okukwata n’okusiba Maj Gen Mugisha Muntu akulira ekibiina kya ANT lwakuyisa mannya g’abantu ba famire ye mu kamwa ng’asaba kitaawe abeeko kyamukolako olw’okusiiwuuka empisa.

Muhoozi ategeezezza nti Muntu wakumukwata ng’enseenene nga wakumutwala nga ku mubiri gwe asituddeko nyindo n’amatama alyoke amutuuse mu kifo ekituufu amukoleko emikolo nga gyeyakoze ku Eddy Mutwe asobole okumumalamu akamanyiro.

Muhoozi alumiriza Muntu okubeera omujaasi omutitiizi ne yeewunya lwaki baamuwa omulimu gw’okuduumirako amagye gaabwe agamanyidwa mu nsi yonna ng’amalwanyi enyo.
Ibrahim Ssemujju Nganda ono yamulabula nti bwatakomye kuyisa famile yaabwe mu kamwa waakumukwata amusaleko ennyindo eyo ennene.

Ssemujju atubuulidde nti Muhoozi enyindo ye emuluma nyo olwokubeera ennene nti ewaabwe mu Ankole omuntu bwakuvuma enyindo ennene abeera akuvumye nyo.

NE SSEKIKUBO MBU MUHOOZI AMUNONA

Muhoozi awera ng’essaawa yonna bwagenda okukwata omubaka w’e Lwemiyaga Theodora Ssekikubo amusaleko enyindo n’okumulaawa lwakamanyiro kaamuleetako nti alabikeko mu bukiiko bwa palamenti yenyonyoleko ku busiiwuufu bw’empisa.

Ssekikubo ne babaka banne abatuula ku kakiiko k’ensonga z’omunda mu ggwanga n’ebyokwerinda, Muhoozi yabayita baddiikuula abawedde emirimu wadde nga mukama waabwe sipiika Among ye yabagumya nti abalaba ng’abantu abagezi enyo abakola amateeka agayamba eggwanga.

Odrek Rwabwongo ng’ono mukoddomiwe yamuyita omufere omubbi ow’ebbaluwa eyeesembereza kitaawe n’okweyita Omulokole.
Lt Gen Peter Elwelu gweyayita enkobe eriira mu nsiiko, yalangirira dda nga bwagenda okumusiba mu kkomera.

EBYA WANGADYA BIBI

Mariam Wangadya akulira akakiiko k’eddembe ly’obuntu ka Uganda Human Right Commission yamulagidde mu bwangu okumwetondera olwokumuyisaako ekiragiro okuyimbula Eddy Mutwe okuva mu beesimenti gyeyali amusibidde nga bwatakikola teyejjusa ebidirira.

Wabula Wangadya yasekeredde Muhoozi n’amutegeeza nti takyalina kyamwetaaza kubanga ekiragiro kye yakiteekesa dda mu nkola Mutwe n’amutwala mu kkooti ezimanyidwa n’aggulwako emisango.

MBU MUHOZI BESIGYE AGENDA KUMUKUBA AMASASI

Kizza Besigye, Muhoozi yamugamba nti ekibonerezo kyakumusimba ku muti omunene amukube amasasi nga ekibonerezo ky’okwegeza mu bulamu bwa kitaawe gwe yayita ssaabalwanyi Museveni.
Winnie Byanyima mukyala wa Besigye yamulaalika okumukolako nga omwamiwe bwatakomye kumuleetako kamanyiro nti musiiwuufu wa mpisa.

ABAJAASI WEBAFUNIRA MU TTEEKA EPPYA

Opio ayongeddeko nti mu tteeka eppya, mulimu obuwaayiro obuyamba abajaasi ba UPDF gamba nga mu butongole okulaga SFC ng’ekibinja ky’eggye ekimanyiddwa mu mateeka.

Ono anyonyodde nti SFC yeebadde eduumira eggye lya UPDF lyonna nga bakkomanda baayo be basalawo okutambuza ebyokulwanyisa, be basooka okuwuliriza ebyogerwa ku leediyo kkoolo ng’abajaasi abalala tebanabiwulira nga kati mu tteeka eppya linyonyola bulungi ebikwata ku SFC n’ebibakwatako, bye balina okukola nga likolera wansi w’obuduumizi bw’omuduumizi wa UPDF.
Abajaasi abafunira obuvune mu lutalo oba mu bikwekweto kati basobola okuliyirirwa nga bayita mu mateeka.

Omujaasi bw’awummula akasiimo ke tekakyakolebwako minisitule y’abakozi ba gavumenti nga bakukolwako magye genyini kubanga ge gabawandiisa n’okubawummuza.
Ekitongole kyateereddwawo okulabirira obulamu bw’abajaasi ekitabaddeewo.
Waateereddwawo ofiisi okulondoola emirimu gyonna bwegitambula n’okulwanyisa enguzi mu UPDF eya Inspector General of Defence nga yaakukulirwanga omumyuka w’omuduumizi wa UPDF.

OMULAMUZI ABODO ALABUDDE KIRYOWA KIWANUKA OKUZZA ABANTU BA BULIJJO MU KKOOTI Y’AMAGYE

Omulamuzi Jane Frances Abodo ssaabawaabi w’emisango gya gavumenti, ng’ayita mu kiwandiiko kyeyawadde ttiimu eyakulembeddwamu omumyukawe JB Asiimwe, yawakanyizza okuzza abantu ba bulijjo mu kkooti y’amagye n’ategeeza nti kino kigenda kutondawo okukoonagana mu bitongole ebiwozesa abamenyi b’amateeka mu ggwanga.

Ono anyonyodde nti ssemateeka ofiisi ya ssaabawaabi w’emisango gya gavumenti gwewa obuvunanyizibwa okuwozesa abatemu, abatujju, abalya mu nsi olukwe ng’etteeka lino bwerikolebwa kkooti y’amagye yakutandika okuwozesa n’abali b’enguzi.

Bano bategeezezza nti etteeka eryagalwa okukolebwa likontana n’ensala ya kkooti ensukkulumu eyawera abantu ba bulijjo okuwoleza mu kkooti y’amagye nga balabudde ababaka okwengendereza nga balikola.

KIWANUKA ABASEKEREDDE

Wabula bano Kiryowa Kiwanuka abasekeredde bwatutegeezezza nti kkooti ensukkulumu tegaanangako bantu ba bulijjo kuwozesebwa mu kkooti y’amagye wabula yalagira batereeza mu ngeri kkooti gyekolamu emirimu gyayo ekintu kyebakoze mu tteeka eppya.

PULAANI OKULEMESA ETTEEKA OKUKOLA

Balooya baatandise dda okutakula emitwe ku ngeri gyebagenda okulemesaamu etteeka lino okukola nga Opio ne banne okuli Medard Lubega Sseggona omubaka wa Busiro East abaawoza omusango ogwavaamu okugaana abantu ba bulijjo okuwoleza mu kkooti y’amagye bawera nti palamenti weeyisiza etteeka lino Museveni n’aliteekako omukono baddayo mu kkooti etaputa ssemateeka okuliwakanya.

Wabula okutya okuliwo nti abalamuzi ku mulundi guno bayinza okutya okuyimirirawo nga ssaabalamuzi Dollo ne banne bwe baakola olw’obukambwe Museveni ne Gen Muhoozi bwe baalaga ng’omusango guwedde.

Bannamateeka abalala abakulemberwamu Phillip Karugaba bo batandise pulaani y’okuggula emisango ku Gen Muhoozi ng’omuntu olw’okutyoboola essiga eddamuzi n’atiisatiisa abalamuzi olwensala yaabwe.

Munnamateeka Male Mabirizi ye yatutteyo dda omusango mu kkooti ensukkulumu ng’ayagala erangirire nti sipiika wa palamenti Among n’ababaka be, minisita Oboth Oboth, Kiryowa Kiwanuka bayisa olugaayu mu kkooti bwe baatyobodde ebiragiro by’okugaana abantu ba bulijjo okuwozesebwa mu kkooti y’amagye.

Bano Mabirizi ayagala basibwe mu kkomera ebanga eritakka wansi wa myaka 2 ng’omulamuzi Musa Ssekaana owa kkooti ejulirwamu era etaputa ssemateeka bweyamukola mu 2022 n’amusiba emyezi 18 olwokuyisa olugaayu mu biragiro bya kkooti n’okusiba Isaac Ssemakadde Kimeze pulezidenti wa balooya bonna mu ggwanga emyaka ebiri ku misango gyegimu. Mabirizi agamba yeewunya Kiryowa Kiwanuka ne gavumenti ya Museveni okwesiba ku nsala y’omulamuzi omu, eyakkiriza abantu ba bulijjo okuwozesebwa mu kkooti y’amagye, ate ng’abalala bonna kino baakiwakanya.

Share This Article